Bosanska banovina

1137 – 1377

Bosansko kraljevstvo

1377 – 1463.

 Bosanski Pašaluk

1520–1864 (ejalet)
1864–1878 (vilajet)

Zastava Bosne od 1831. do 1832. godine

Za vrijeme borbe za autonomiju Bosne od septembra 1831. godine do juna 1832. godine, pod vodstvom Husein-kapetana Gradaščevića usvojena je nova zastava Bosne. Početkom 1832. godine Bosna i Hercegovina je kratko vrijeme bila oslobođena osmanske vladavine i proglašena je nezavisnost.

Zastava korištena od 1831. do 1832. godine bila je zelene boje sa žutim mjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini.
Zastava se počela koristiti s početkom borbe protiv osmanske vlasti 14. septembra 1830. godine.

Zastava Bosne od 1875. do 1877. godine

Za vrijeme velikog bosanskohercegovačkog ustanka 1875. do 1877. godine pobunjenici su koristili ovu zastavu. Zastava je bila vodoravno podijeljena na dva dijela, gornji bijeli i donji crveni. U gornjem polju zastave nalazio se crveni polumjesec s crvenom šestokrakom zvijezdom. Postoje indicije da su ovu zastavu koristili pobunjenici protiv austrougarskog okupatora 1878. godine. Zastava se počela koristiti s početkom ustanka 1875. godine.

Zastava Bosne od 1878. godine

Nakon pristanka sultana da Bosna pređe pod austrougarsku upravu, osmanske trupe povučene su iz Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme je u Sarajevu izabrana Narodna vlada i de facto je proglašena nezavisna Bosna.

Po ulasku austrougarskih trupa u Bosnu izbile su bune protiv austrougarskog okupatora.

Zastava koju su koristili pobunjenici iz 1878. godine bila je zelene boje sa žutim polumjesecom i zvijezdom petokrakom u sredini, a usvojena je 28. juna 1878.

Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj

1878 – 1918

Bosna

Hercegovina

Poslije austrougarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine 1878. godine izrađena je nova zastava za Bosnu i Hercegovinu.

Inače zastave zemalja unutar Austro-Ugarske monarhije imale su standardiziran izgled.

Sve su zastave bile vodoravno podijeljene na dva dijela u različitim bojama. Za Bosnu i Hercegovinu izabrane su crvena boja za gornje polje i žuta boja za donje polje.

Na sredini zastave se nalazio tadašnji grb Bosne i Hercegovine. Zastava je usvojena krajem 1878. godine.

Stanovništvo Bosne i Hercegovine prema vjerskoj pripadnosti (1879.–1910.)

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

1918-Unija sa Kraljevinom SHS

Kraljevina Jugoslavija

1929 - 1941

Nezavisna država Hrvatska

1941-1945

• 4.817.000 Hrvata (računati muslimani),
• 1.848.000 Srba,
• 145.000 Nijemaca,
• 70.000 Mađara,
• 37.000 Slovenaca,
• 44.267 Čeha i Slovaka.

Socijalistička federativna republika Jugoslavija

1945 - 1992.

Socijalistička republika Bosna i Hercegovina

Republika Bosna i Hercegovina

1992 - 1997.

Proglašenjem nezavisnosti od Jugoslavija, BiH je odbacila socijalistički atribut iz imena i nedugo zatim usvojila novu zastavu. Zemlja se uskoro našla u vihru rata, a tu novu zastavu je ubrzo priznavala samo središnja vlast u Sarajevu, koja je jedina proklamirala slijedništvo cijele Republike. To je rezultiralo, naravno, jekim protivljenjem bosanskih Hrvata i Srba toj zastavi. Nakon Daytonskog sporazuma 1995. zastava je postala bespredmetna, ali se nastavila koristiti u prilikama kada je to bilo potrebno sve do usvajanja nove zastave 1998. Po tome je zastava s ljiljanima usvojana kao narodna zastava Bošnjaka.

Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna

1993 - 1995.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

1993 - 1996.

Hrvatska trobojnica sa zlatno obrubljenom hrvatskom šahovnicom okrunjena tropletom usvojena je za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je 28. kolovoza 1993. proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna zastava je potvrđena. Nakon ukidanja HRHB prema Daytonskom sporazumu iz 1995, zastava je usvojena kao zastava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također, više kantona s hrvatskim većinskim stanovništvom usvojilo je tu zastavu

Federacija Bosna i Hercegovina

1996 - 2007.

Bosna i Hercegovina

1998. -